Vlasnici mačaka često dolaze veterinaru iz razloga što su primjetili da njihov ljubimac kašlje. Kako bi se mogli posvetiti rješavanju ovog problema prvo je potrebno utvrditi da se doista radi o kašlju. Naime, kašalj je refleksno i snažno izbacivanje zraka iz pluća i dišnih puteva ( grkljana, dušnika, bronha).Često mace uopće ne kašlju već pokušavaju izbaciti progutanu dlaku (trihobezoare) iz ždrijela i usne šupljine, pri čemu proizvode sličan zvuk koji zbunjuje vlasnike. Ponekad se i nadražaj na povraćanje krivo protumačuje kao pokušaj da zakašlje.
Kada se utvrdi da je doista riječ o kašlju ( pomaže i snimanje mobitelom prije odlaska veterinaru, ukoliko kašalj nije učestao), pokušat će mu se pronaći uzrok, za što je bitno skupiti što više podataka o samoj životinji.Ti podaci uključuju starost životinje, način držanje (u kući ili vani), zdravstveni status (da li je redovito cijepljena i čišćena od parazita), ostale životinje s kojima dolazi u kontakt, način prehrane itd. Trebalo bi pokušati razlučiti da li je riječ o suhom ili vlažnom kašlju (kod posljedenjeg životinja nakon epizode kašlja guta iskašljani sadržaj), da li se javlja danju ili noću, koliko dugo traje i šta ga pogoršava ( miris za prostoriju, novi pijesak, penjenje uz stepenice).
Mlade mačke, naročito necijepljene i držane vani ili u kućanstvu sa više mačaka često obole od virusnog rinotraheitisa. Riječ je o zaraznoj bolesti koju uzrokuje herpes virus i vrlo se lako prenosi sa jedne mačke na drugu. U tom slučaju uz sam kašalj nalazimo i druge simptome bolesti- povišena temperatura, slabiji apetit, kihanje, iscjedak iz očiju i/ili nosa, otežano disanje.
Mačke koje nisu adekvatno tretirane protiv parazita mogu imati tkz. „plućne gliste“ ( Capillaria aerofila, Aelurostrongylus abstrusus) koje se manifestiraju kašljem i smanjenom aktivnošću, dok u slučajevima manje invazije simptoma ni ne mora biti.
Jedna od češćih bolesti koju nalazimo u mačaka raznih dobi je astma ili alergijski bronhitis. Bolest uzrokuje određeni alergen koji pokreće aktivaciju imunih stanica i pojavu kliničkih znakova- kašlja, otežanog disanja, bronhokonstrikcije i strukturalnih promjena na plućima.Uzroci ( odnosno alergeni) mogu biti razni; kod mačaka držanih u kući najčešći su dim od cigareta, mirisni osvježivači prostora, pijesak za obavljanje nužde (naročito parfumirani), sredstva za čišćenje podova i namještaja itd. Vanjske mačke mogu postati alergične na pelud bilja, trave, prašinu od sijena isl. Astma je kronična bolest s kojom ćete se morati nositi doživotno ( davanjem bronhodilatatora i kortikosteroida), no u određenim fazama može postati opasna po život jer se životinja može ugušiti zbog suženja dišnih puteva. U takvom je slučaju potrebna hitna veterinarska pomoć.
Daljnji uzrok kašlja može biti upala pluća (virusna, bakterijska ili aspiracijska), no u mačaka se ona ne mora manifestirati kašljem već drugim simptomima ( potištenost, povišena temperatura, nosni iscjedak, neuzimanje hrane, ubrzano i otežano disanje).
Ukoliko se kašalj javi u starijih životinja, potrebno je isljučiti edem pluća koji nastaje kao posljedica bolesti srca (što se opet u maca ne mora manifestirati kašljem), tumore pluća i ostalih dišnih prohoda, te pritisak povećanih limfnih čvorova na bilo koji dio dišnog sustava.
U svakom slučaju, čim primjetite kašalj ili bilo što neuobičajeno kod vašeg ljubimca ne oklijevajte ga odvesti njegovom veterinaru jer se neke bolesti, ukoliko se na vrijeme otkriju, mogu u potpunosti izliječiti ili staviti pod kontrolu, a to vaš tigrić svakako zaslužuje.